Istraživači sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta „Petar Veliki“ (SPbPU) predstavili su protokol zasnovan na neuronskim mrežama koji, prema njihovim navodima, više od 50 puta ubrzava pretragu i izbor perspektivnih jedinjenja za razvoj lekova protiv raka. Vest je prenela agencija Tanjug.
Jedan ciklus umesto više odvojenih koraka
Kako objašnjava Andrej Makašov, viši predavač na Visokoj školi biomedicinskih sistema i tehnologija SPbPU, postojeći protokoli veštačke inteligencije za optimizaciju molekula lekova obično rešavaju samo jedan uzak problem. Novi pristup spaja tri koraka u jedinstven ciklus: pretragu biološke mete, generisanje biblioteke jedinjenja i procenu efikasnosti vezivanja pomoću neuronske mreže.
Prema podacima univerziteta, tradicionalna optimizacija perspektivnih jedinjenja (hit-to-lead) jedna je od najdugotrajnijih i najskupljih faza razvoja lekova. Pronalaženje bioloških meta i dobijanje hemijskih struktura u laboratoriji može da traje od pet do deset godina.
Kompjuterska optimizacija umesto laboratorijske sinteze
Umesto skupe i dugotrajne laboratorijske sinteze, stručnjaci SPbPU sproveli su kompjutersku (in silico) optimizaciju derivata 2-aminotiofena. Baza od skoro 255.000 virtuelnih jedinjenja analizirana je uz pomoć neuronskih mreža.
Algoritmi su na osnovu toga izdvojili tri najverovatnije proteinske mete za antikancerogenu terapiju:
- PARP1,
- CDK7,
- TBCD.
Pouzdanost ovih predviđanja potvrđena je klasičnim molekularnim dokingom.
Sergej Šipilovskih, šef Laboratorije za metal-organske okvire i medicinsku hemiju na SPbPU, navodi da već postoje obećavajući molekuli efikasni u lečenju raka kože, ali da nije poznato tačno kako deluju. U studiji su ta dva zadatka objedinjena u jednoj neuronskoj mreži koja je predvidela najverovatnije ciljne proteine. Potom je generisano više od 250.000 novih varijanti molekula, a odabir najperspektivnijih kandidata ponovo je prepušten veštačkoj inteligenciji.
Šta sledi
Skraćivanje vremena u ovoj fazi istraživanja smanjuje troškove razvoja novih lekova. Autori ističu da se univerzalni protokol može primeniti i na druge klase biološki aktivnih molekula.
Naučnici planiraju da odabrana jedinjenja sintetišu i testiraju in vitro, a zatim da najbolje kandidate upute na pretklinička ispitivanja. Istraživanje se sprovodi u okviru projekta u kojem je partner Nacionalni medicinski istraživački centar za onkologiju „N. N. Petrov“.
