Nedelja, novembar 22, 2026
NaslovnaZdravljeRuski naučnici razvili AI protokol koji pretragu jedinjenja za lekove protiv raka...

Ruski naučnici razvili AI protokol koji pretragu jedinjenja za lekove protiv raka ubrzava 50 puta

Istraživači sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta „Petar Veliki“ (SPbPU) predstavili su protokol zasnovan na neuronskim mrežama koji, prema njihovim navodima, više od 50 puta ubrzava pretragu i izbor perspektivnih jedinjenja za razvoj lekova protiv raka. Vest je prenela agencija Tanjug.

Jedan ciklus umesto više odvojenih koraka

Kako objašnjava Andrej Makašov, viši predavač na Visokoj školi biomedicinskih sistema i tehnologija SPbPU, postojeći protokoli veštačke inteligencije za optimizaciju molekula lekova obično rešavaju samo jedan uzak problem. Novi pristup spaja tri koraka u jedinstven ciklus: pretragu biološke mete, generisanje biblioteke jedinjenja i procenu efikasnosti vezivanja pomoću neuronske mreže.

Prema podacima univerziteta, tradicionalna optimizacija perspektivnih jedinjenja (hit-to-lead) jedna je od najdugotrajnijih i najskupljih faza razvoja lekova. Pronalaženje bioloških meta i dobijanje hemijskih struktura u laboratoriji može da traje od pet do deset godina.

Kompjuterska optimizacija umesto laboratorijske sinteze

Umesto skupe i dugotrajne laboratorijske sinteze, stručnjaci SPbPU sproveli su kompjutersku (in silico) optimizaciju derivata 2-aminotiofena. Baza od skoro 255.000 virtuelnih jedinjenja analizirana je uz pomoć neuronskih mreža.

Algoritmi su na osnovu toga izdvojili tri najverovatnije proteinske mete za antikancerogenu terapiju:

  • PARP1,
  • CDK7,
  • TBCD.

Pouzdanost ovih predviđanja potvrđena je klasičnim molekularnim dokingom.

Sergej Šipilovskih, šef Laboratorije za metal-organske okvire i medicinsku hemiju na SPbPU, navodi da već postoje obećavajući molekuli efikasni u lečenju raka kože, ali da nije poznato tačno kako deluju. U studiji su ta dva zadatka objedinjena u jednoj neuronskoj mreži koja je predvidela najverovatnije ciljne proteine. Potom je generisano više od 250.000 novih varijanti molekula, a odabir najperspektivnijih kandidata ponovo je prepušten veštačkoj inteligenciji.

Šta sledi

Skraćivanje vremena u ovoj fazi istraživanja smanjuje troškove razvoja novih lekova. Autori ističu da se univerzalni protokol može primeniti i na druge klase biološki aktivnih molekula.

Naučnici planiraju da odabrana jedinjenja sintetišu i testiraju in vitro, a zatim da najbolje kandidate upute na pretklinička ispitivanja. Istraživanje se sprovodi u okviru projekta u kojem je partner Nacionalni medicinski istraživački centar za onkologiju „N. N. Petrov“.

RELATED ARTICLES

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Popularno