Glavobolje se najčešće dovode u vezu sa umorom, stresom, nedostatkom sna ili migrenom. Sve više naučnih radova, međutim, ukazuje na to da važnu ulogu može imati i sistem za varenje, a posebno se istražuje povezanost migrene i crevnog mikrobioma.
Osa creva i mozga
Jedno od objašnjenja leži u takozvanoj osi creva i mozga. To je dvosmerna komunikacija između sistema za varenje i nervnog sistema, u kojoj učestvuju nervni putevi, hormoni, imuni sistem i različiti signalni molekuli. Zbog toga promene u crevima mogu da utiču na procese u mozgu, ali i obrnuto.
Naučnici pokušavaju da utvrde da li narušena ravnoteža crevnih bakterija može da utiče na pojavu ili jačinu glavobolja.
Šta pokazuju studije
Sistematski pregled istraživanja, objavljen u maju 2025. godine u časopisu „The Journal of Headache and Pain“, analizirao je vezu migrene i crevnog mikrobioma. Autori su zaključili da osobe koje imaju migrene u pojedinim studijama imaju drugačiji sastav crevnih bakterija nego osobe bez tog problema.
Pretpostavlja se da mikroorganizmi u crevima mogu da utiču na upalne procese i nervne signale povezane sa nastankom migrene. Još nije jasno da li promene u mikrobiomu doprinose razvoju migrene ili su i same posledica drugih promena u organizmu.
Pažnju je privukla i velika studija objavljena u časopisu „Brain and Behavior“, koja je obuhvatila podatke 489.753 učesnika iz britanske biobanke. Osobe sa migrenom imale su više nego dvostruko veće izglede za sindrom iritabilnog creva u poređenju sa osobama bez migrene. Zabeležena je i povezanost sa peptičkim ulkusima.
Ovi rezultati pokazuju da se migrene i pojedine probavne tegobe često javljaju zajedno, ali ne dokazuju da jedna bolest direktno izaziva drugu.
Koji probavni problemi mogu biti povezani sa glavoboljama?
U istraživanjima se uz migrenu najčešće pominju:
- sindrom iritabilnog creva,
- celijakija,
- drugi poremećaji sistema za varenje.
Osobe koje pate od migrena mogu istovremeno imati mučninu, bolove u stomaku, nadutost, zatvor ili proliv. Važno je razlikovati probavne simptome koji prate samu migrenu od zasebnih bolesti sistema za varenje. Mučnina je, na primer, čest simptom migrene i ne mora da znači da je uzrok glavobolje u želucu.
Može li lečenje creva smanjiti učestalost migrena?
Naučnici još ispituju da li bi poboljšanje zdravlja creva moglo da utiče na učestalost i jačinu migrena. Proučavaju se crevni mikrobiom, upalni procesi i metaboliti koje proizvode crevne bakterije. Zasad nema dovoljno dokaza da se lečenje probavnih problema smatra potvrđenom metodom prevencije ili lečenja migrene.
Zato osobe sa učestalim glavoboljama, posebno ako ih prate probavne tegobe, ne bi trebalo same da zaključuju da je uzrok u želucu ili crevima. Potrebno je utvrditi šta izaziva simptome, a po potrebi obaviti neurološki i gastroenterološki pregled.
Dosadašnja istraživanja jasno pokazuju da mozak i sistem za varenje nisu odvojeni delovi organizma, već su povezani složenom mrežom signala čiji uticaj na zdravlje naučnici još pokušavaju u potpunosti da razumeju.
