Danas je sreda, 18. novembar 2026. godine. U nastavku donosimo pregled važnijih događaja, rođenja i smrti koji su kroz istoriju obeležili ovaj datum.
Antika i srednji vek
- 9. – Rođen je rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Vladao je od 69. do 79. godine, ugušio je ustanak Jevreja u Judeji, a u Rimu je podigao Koloseum i druge velike građevine.
- 1095. – U Klermonu je počeo crkveni sabor na kojem je papa Urban II pozvao vladare i crkvene velikodostojnike na pohod radi oslobođenja Svete zemlje i Jerusalima. Time su počeli krstaški ratovi, koji su s prekidima trajali vekovima.
Od 17. do 19. veka
- 1626. – Papa Urban VIII osvetio je baziliku Svetog Petra u Rimu.
- 1697. – Rođen je engleski slikar Vilijam Hogart, poznat po portretima i satiričnim, moralizatorskim prizorima iz života aristokratije.
- 1786. – Rođen je nemački kompozitor Karl Marija fon Veber, tvorac nemačke romantične opere. Među njegovim delima su „Čarobni strelac“, „Eurijante“ i „Oberon“, a umro je u Londonu 1826. godine.
- 1787. – Rođen je Luj Dager, francuski umetnik, hemičar i pronalazač dagerotipije, koja je omogućila izradu prvih fotografija.
- 1860. – Rođen je Ignac Jan Paderevski, poljski pijanista, kompozitor i državnik. Od 1919. do 1921. bio je predsednik vlade i šef diplomatije Poljske.
- 1883. – U SAD je uvedeno standardno računanje vremena, a zemlja je podeljena na četiri vremenske zone.
Počeci 20. veka
- 1903. – SAD su s Panamom potpisale ugovor kojim su dobile neograničeno pravo korišćenja Panamskog kanala. Dogovorom iz 1979. kanal je vraćen Panami 31. decembra 1999. Panama je do 1903. bila deo Kolumbije.
- 1905. – Rođen je srpski pisac Jovan Popović, koji je između dva svetska rata negovao socijalnu književnost. Napisao je, između ostalog, „Sremsku hroniku“ i studiju „Đura Jakšić i njegovo doba“, a posle rata je pokrenuo „Književne novine“.
- 1905. – Danski princ Čarls izabran je za prvog kralja Norveške nakon obnove nezavisnosti od Švedske i stupio je na presto kao Hakon VII.
- 1911. – Umro je Andra Banković, jedan od pionira srpskog socijalističkog pokreta, koji je s Vasom Pelagićem radio na osnivanju Socijalističke partije i uređivao listove „Srpski zanatlija“ i „Socijaldemokrat“.
- 1915. – U Prvom svetskom ratu srpska vojska vodila je žestoku borbu s bugarskim trupama u Kačaničkom tesnacu na Kosovu i Metohiji. Pošto je povlačenje ka Skoplju postalo nemoguće, Vrhovna komanda naredila je povlačenje prema obalama Jadrana i Jonskog mora.
- 1918. – Belgijska vojska ušla je u Brisel nakon četiri godine nemačke okupacije.
- 1922. – Umro je francuski pisac Marsel Prust, autor ciklusa „U traganju za izgubljenim vremenom“, koji je snažno uticao na evropski roman 20. veka.
- 1928. – U njujorškom bioskopu „Koloni teatar“ prikazan je „Parobrod Vili“, prvi crtani film u kojem se pojavio Miki Maus.
- 1935. – Bečkerek, današnji Zrenjanin, preimenovan je u Petrovgrad, po kralju Petru I Karađorđeviću. Ime je nosio do 1946. godine.
- 1936. – Nemačka i Italija priznale su vladu generala Franciska Franka kao legitimnu vladu Španije.
- 1944. – U Glini je osnovano Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“. Za prvog predsednika izabran je Dane Medaković, a za potpredsednike general Petar Drapšin i advokat Boško Desnica.
- 1945. – Na prvim posleratnim izborima u Bugarskoj, koje je opozicija bojkotovala, pobedio je Otečestveni front predvođen komunistima.
- 1956. – Umro je Dobrica Milutinović, višedecenijski prvak Drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Od 1980. nagrada za glumačko životno delo nosi naziv „prsten Dobrice Milutinovića“.
Od 1970. do kraja 20. veka
- 1970. – Zapadna Nemačka i Poljska dogovorile su uspostavljanje diplomatskih odnosa, čime je okončano 31 godinu dugo neprijateljstvo.
- 1970. – Kina je imenovala ambasadora u Sovjetskom Savezu i posle četiri godine obnovila diplomatske odnose na najvišem nivou.
- 1976. – Vojna vlada Etiopije izvršila je smrtnu kaznu nad 27 ljudi zbog navodne zavere.
- 1978. – U Džonstaunu u Gvajani kolektivno samoubistvo izvršilo je 914 Amerikanaca, pripadnika sekte „Hram naroda“, među njima i vođa Džim Džons. Članovi koji su odbili da popiju otrov ubijeni su.
- 1987. – U požaru na stanici „Kings Kros“ londonskog metroa poginulo je 30 osoba.
- 1991. – Umro je Gustav Husak, bivši predsednik Čehoslovačke, koji je na čelo Komunističke partije došao posle intervencije Varšavskog pakta 1968, a 1989. podneo je ostavku pod pritiskom javnosti.
- 1993. – Lideri Južne Afrike odobrili su ustav kojim je označen kraj aparthejda.
- 1993. – Novi vojni upravljač Nigerije, general Sani Abača, raspustio je sve demokratske institucije.
- 1995. – Vatikan je saopštio da neće popuštati pred zahtevima da žene postanu sveštenici i da se ta mogućnost neće razmatrati.
Od 2004. do danas
- 2004. – U Engleskoj je posle 700 godina tradicije zabranjen lov na lisice.
- 2005. – U tri odvojena bombaška napada u Iraku, na bagdadski hotel „Hamra“ i dve džamije u gradu Kanaginu, poginulo je oko 80 ljudi.
- 2006. – U poplavama u zapadnom Avganistanu, najviše u provinciji Badgis, život je izgubilo najmanje 120 osoba.
- 2007. – U eksploziji metana u rudniku „Zasjadko“ u Donjeckoj oblasti u Ukrajini poginulo je 100 rudara, a u trenutku nesreće u rudniku je bilo 457 ljudi.
- 2008. – Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je prigovor Srbije i proglasio se nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije. Odluku je podržalo deset sudija, a sedam je bilo protiv.
- 2008. – Umro je novinar Đoko Vještica, jedan od osnivača kuće „Studio B“ i dugogodišnji autor emisije „Beogradska razglednica“. Po njegovoj inicijativi 1988. održan je prvi „Beogradski maraton“.
- 2013. – Američki državni sekretar Džon Keri u Vašingtonu je proglasio kraj epohe „Monroove doktrine“ i poručio da će SAD zemlje Latinske Amerike posmatrati kao ravnopravne partnere.
- 2015. – U Sarajevu je islamski ekstremista Enes Omeragić ubio dva pripadnika vojske BiH i jednog ranio, a potom, opkoljen, izvršio samoubistvo.
- 2016. – Haljina Merlin Monro, ona u kojoj je 1962. pevala „Happy Birthday Mr. President“ Džonu F. Kenediju, prodata je na aukciji u Los Anđelesu za 4,8 miliona dolara.
- 2016. – Na fasadi Hrama Svetog Save u Beču otkrivena je spomen-ploča filologu Savi Mrkalju, rođenom 1783. u selu Sjeničak kod Karlovca, a preminulom u Beču 1833. Njegova rasprava „Salo debelog jera“ iz 1810. smatra se ključnim preteča reformi Vuka Karadžića.

