Naslovna Razno Na današnji dan, 18. novembra: od Klermonskog sabora do Džonstauna i odluke...

Na današnji dan, 18. novembra: od Klermonskog sabora do Džonstauna i odluke Haga

0
Foto: Pexels

Danas je sreda, 18. novembar 2026. godine. U nastavku donosimo pregled važnijih događaja, rođenja i smrti koji su kroz istoriju obeležili ovaj datum.

Antika i srednji vek

  • 9. – Rođen je rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Vladao je od 69. do 79. godine, ugušio je ustanak Jevreja u Judeji, a u Rimu je podigao Koloseum i druge velike građevine.
  • 1095. – U Klermonu je počeo crkveni sabor na kojem je papa Urban II pozvao vladare i crkvene velikodostojnike na pohod radi oslobođenja Svete zemlje i Jerusalima. Time su počeli krstaški ratovi, koji su s prekidima trajali vekovima.

Od 17. do 19. veka

  • 1626. – Papa Urban VIII osvetio je baziliku Svetog Petra u Rimu.
  • 1697. – Rođen je engleski slikar Vilijam Hogart, poznat po portretima i satiričnim, moralizatorskim prizorima iz života aristokratije.
  • 1786. – Rođen je nemački kompozitor Karl Marija fon Veber, tvorac nemačke romantične opere. Među njegovim delima su „Čarobni strelac“, „Eurijante“ i „Oberon“, a umro je u Londonu 1826. godine.
  • 1787. – Rođen je Luj Dager, francuski umetnik, hemičar i pronalazač dagerotipije, koja je omogućila izradu prvih fotografija.
  • 1860. – Rođen je Ignac Jan Paderevski, poljski pijanista, kompozitor i državnik. Od 1919. do 1921. bio je predsednik vlade i šef diplomatije Poljske.
  • 1883. – U SAD je uvedeno standardno računanje vremena, a zemlja je podeljena na četiri vremenske zone.

Počeci 20. veka

  • 1903. – SAD su s Panamom potpisale ugovor kojim su dobile neograničeno pravo korišćenja Panamskog kanala. Dogovorom iz 1979. kanal je vraćen Panami 31. decembra 1999. Panama je do 1903. bila deo Kolumbije.
  • 1905. – Rođen je srpski pisac Jovan Popović, koji je između dva svetska rata negovao socijalnu književnost. Napisao je, između ostalog, „Sremsku hroniku“ i studiju „Đura Jakšić i njegovo doba“, a posle rata je pokrenuo „Književne novine“.
  • 1905. – Danski princ Čarls izabran je za prvog kralja Norveške nakon obnove nezavisnosti od Švedske i stupio je na presto kao Hakon VII.
  • 1911. – Umro je Andra Banković, jedan od pionira srpskog socijalističkog pokreta, koji je s Vasom Pelagićem radio na osnivanju Socijalističke partije i uređivao listove „Srpski zanatlija“ i „Socijaldemokrat“.
  • 1915. – U Prvom svetskom ratu srpska vojska vodila je žestoku borbu s bugarskim trupama u Kačaničkom tesnacu na Kosovu i Metohiji. Pošto je povlačenje ka Skoplju postalo nemoguće, Vrhovna komanda naredila je povlačenje prema obalama Jadrana i Jonskog mora.
  • 1918. – Belgijska vojska ušla je u Brisel nakon četiri godine nemačke okupacije.
  • 1922. – Umro je francuski pisac Marsel Prust, autor ciklusa „U traganju za izgubljenim vremenom“, koji je snažno uticao na evropski roman 20. veka.
  • 1928. – U njujorškom bioskopu „Koloni teatar“ prikazan je „Parobrod Vili“, prvi crtani film u kojem se pojavio Miki Maus.
  • 1935. – Bečkerek, današnji Zrenjanin, preimenovan je u Petrovgrad, po kralju Petru I Karađorđeviću. Ime je nosio do 1946. godine.
  • 1936. – Nemačka i Italija priznale su vladu generala Franciska Franka kao legitimnu vladu Španije.
  • 1944. – U Glini je osnovano Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“. Za prvog predsednika izabran je Dane Medaković, a za potpredsednike general Petar Drapšin i advokat Boško Desnica.
  • 1945. – Na prvim posleratnim izborima u Bugarskoj, koje je opozicija bojkotovala, pobedio je Otečestveni front predvođen komunistima.
  • 1956. – Umro je Dobrica Milutinović, višedecenijski prvak Drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Od 1980. nagrada za glumačko životno delo nosi naziv „prsten Dobrice Milutinovića“.

Od 1970. do kraja 20. veka

  • 1970. – Zapadna Nemačka i Poljska dogovorile su uspostavljanje diplomatskih odnosa, čime je okončano 31 godinu dugo neprijateljstvo.
  • 1970. – Kina je imenovala ambasadora u Sovjetskom Savezu i posle četiri godine obnovila diplomatske odnose na najvišem nivou.
  • 1976. – Vojna vlada Etiopije izvršila je smrtnu kaznu nad 27 ljudi zbog navodne zavere.
  • 1978. – U Džonstaunu u Gvajani kolektivno samoubistvo izvršilo je 914 Amerikanaca, pripadnika sekte „Hram naroda“, među njima i vođa Džim Džons. Članovi koji su odbili da popiju otrov ubijeni su.
  • 1987. – U požaru na stanici „Kings Kros“ londonskog metroa poginulo je 30 osoba.
  • 1991. – Umro je Gustav Husak, bivši predsednik Čehoslovačke, koji je na čelo Komunističke partije došao posle intervencije Varšavskog pakta 1968, a 1989. podneo je ostavku pod pritiskom javnosti.
  • 1993. – Lideri Južne Afrike odobrili su ustav kojim je označen kraj aparthejda.
  • 1993. – Novi vojni upravljač Nigerije, general Sani Abača, raspustio je sve demokratske institucije.
  • 1995. – Vatikan je saopštio da neće popuštati pred zahtevima da žene postanu sveštenici i da se ta mogućnost neće razmatrati.

Od 2004. do danas

  • 2004. – U Engleskoj je posle 700 godina tradicije zabranjen lov na lisice.
  • 2005. – U tri odvojena bombaška napada u Iraku, na bagdadski hotel „Hamra“ i dve džamije u gradu Kanaginu, poginulo je oko 80 ljudi.
  • 2006. – U poplavama u zapadnom Avganistanu, najviše u provinciji Badgis, život je izgubilo najmanje 120 osoba.
  • 2007. – U eksploziji metana u rudniku „Zasjadko“ u Donjeckoj oblasti u Ukrajini poginulo je 100 rudara, a u trenutku nesreće u rudniku je bilo 457 ljudi.
  • 2008. – Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je prigovor Srbije i proglasio se nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije. Odluku je podržalo deset sudija, a sedam je bilo protiv.
  • 2008. – Umro je novinar Đoko Vještica, jedan od osnivača kuće „Studio B“ i dugogodišnji autor emisije „Beogradska razglednica“. Po njegovoj inicijativi 1988. održan je prvi „Beogradski maraton“.
  • 2013. – Američki državni sekretar Džon Keri u Vašingtonu je proglasio kraj epohe „Monroove doktrine“ i poručio da će SAD zemlje Latinske Amerike posmatrati kao ravnopravne partnere.
  • 2015. – U Sarajevu je islamski ekstremista Enes Omeragić ubio dva pripadnika vojske BiH i jednog ranio, a potom, opkoljen, izvršio samoubistvo.
  • 2016. – Haljina Merlin Monro, ona u kojoj je 1962. pevala „Happy Birthday Mr. President“ Džonu F. Kenediju, prodata je na aukciji u Los Anđelesu za 4,8 miliona dolara.
  • 2016. – Na fasadi Hrama Svetog Save u Beču otkrivena je spomen-ploča filologu Savi Mrkalju, rođenom 1783. u selu Sjeničak kod Karlovca, a preminulom u Beču 1833. Njegova rasprava „Salo debelog jera“ iz 1810. smatra se ključnim preteča reformi Vuka Karadžića.

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Izađi iz mobilnog izdanja