Evropska komisija usvojila je Paket proširenja EU za 2026. godinu, u kome su ocenjeni napredak i izazovi zemalja kandidata za članstvo. Komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je nalaze uz poruku da proširenje ostaje važan instrument za jačanje mira, stabilnosti i prosperiteta na evropskom kontinentu. Sličnu poruku uputila je i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas.
Prema proceni Brisela, Crna Gora je najbliža članstvu, Albanija održava tempo reformi, Moldavija ostvaruje najbolje rezultate, a Ukrajina napreduje uprkos ratu. Srbija je, po oceni Komisije, zabeležila nazadovanje u temeljnim oblastima, Bosna i Hercegovina se udaljava od evropskog puta, dok Severna Makedonija i dalje nije otklonila ključne prepreke. Za Gruziju Brisel navodi da se vladavina prava urušava.
Crna Gora: cilj je članstvo 2028. godine
Marta Kos je navela da je Crna Gora prvi kandidat za koji Evropska komisija od 2011. godine ima priliku da privede pristupne pregovore kraju. „Crna Gora je na putu da postane 28. članica EU 2028. godine“, rekla je ona, dodajući da bi Ugovor o pristupanju mogao da bude potpisan na leto naredne godine.
Crna Gora je dosad zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, a Komisija smatra da su ispunjeni uslovi i za zatvaranje preostalih. Napredak je zabeležen u vladavini prava, ekonomskom upravljanju, statistici i reformi javne uprave. Kos procenjuje da bi pregovori mogli biti završeni do kraja ove godine.
Albanija: potrebno održati tempo reformi
Albanija je u nešto više od godinu dana otvorila sve pregovaračke klastere, ispunila privremena merila u temeljnim oblastima i privremeno zatvorila prva četiri poglavlja. „Albanija mora da održi tempo reformi kako bi napredovala ka zatvaranju preostalih poglavlja“, poručila je Kos.
Naglasila je da u središtu reformi moraju biti vladavina prava, nezavisno pravosuđe, sloboda medija i zaštita osnovnih prava, kao i uključivanje celog društva i primena reformi u praksi.
Moldavija: najbolji rezultati u procesu
Kos je ponovo pohvalila Moldaviju, koju je ranije nazvala „najboljim učenikom u razredu“. Komisija ocenjuje da je ta zemlja ispunila uslove za otvaranje svih preostalih pregovaračkih klastera, a posebno je istaknuta odlučnost u reformama, uključujući proveru integriteta sudija.
Preostaje joj da obezbedi efikasnu primenu zakona i konkretne rezultate u istragama, krivičnom gonjenju i sudskim postupcima u slučajevima korupcije. Među prioritetima su i jačanje ekonomije, otvaranje radnih mesta i energetska bezbednost.
Ukrajina: napredak uprkos ratu
Ukrajina nastavlja reforme u izuzetno teškim okolnostima. „Ne postoji nijedna druga zemlja na svetu koja napreduje ka članstvu u EU u tako teškim okolnostima“, istakla je Kos, dodajući da je tempo reformi nedavno dodatno ubrzan.
Komisija očekuje da će do kraja godine biti otvoreni svi preostali pregovarački klasteri. Radna grupa pokrenuta u oktobru treba da pomogne u sprovođenju reformi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, koje će, kako je rekla Kos, biti presudne za dalji put.
Severna Makedonija: blokada još traje
Severna Makedonija je unapredila nivo pripremljenosti za članstvo, ali prepreka u pristupnim pregovorima i dalje postoji. Zemlja je ubrzala reforme u okviru Plana rasta i radi na usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom, ali se očekuje veći napredak u borbi protiv korupcije i reformi javne uprave.
Za otvaranje Klastera 1, koji obuhvata temeljne oblasti, potrebno je da usvoji ustavne izmene dogovorene sa EU 2022. godine, a koje se odnose na uključivanje manjina u Ustav.
Bosna i Hercegovina: ocena o nazadovanju
Evropska komisija ocenjuje da je BiH nazadovala u evropskim integracijama. „Primećujemo sve veće udaljavanje od evropskog puta. BiH hitno mora imenovati glavnog pregovarača i usvojiti važne reforme pravosuđa“, upozorila je Kos.
Bez tih koraka Komisija ne može Savetu EU da predloži pregovarački okvir. Nakon izbora, međutim, BiH ima priliku da obnovi posvećenost reformama i napravi pomak ka otvaranju pristupnih pregovora.
Srbija: ocena o zastoju i prilika za novi početak
Srbija je, prema oceni Komisije, među kandidatima sa najvišim stepenom usklađenosti sa zakonodavstvom EU i dobro je pripremljena za jedinstveno tržište i konkurentnost. Pristupni pregovori su, međutim, tokom protekle godine bili u zastoju, a zabeleženo je i nazadovanje u temeljnim oblastima.
„Srbija je napravila dodatne korake unazad u oblasti temeljnih prava, posebno kada je reč o slobodi izražavanja, javnoj upravi i akademskim slobodama. Sada ima priliku za novi početak“, navela je Kos. Dodala je da nova Vlada Srbije može da preokrene negativan trend, ojača demokratske institucije i temeljna prava i preduzme korake neophodne za napredak ka članstvu.
Kos se osvrnula i na Kosovo, ocenjujući da je Prištini potrebna politička stabilnost kako bi nastavila da napreduje na evropskom putu.
Tekst je pripremljen na osnovu pisanja portala B92, koji se poziva na Blic i Kurir.
