Danas je utorak, 17. novembar 2026. godine. Ovaj datum u istoriji je povezan s velikim vojnim bitkama, političkim prekretnicama i rođenjima i smrtima ličnosti iz umetnosti, nauke i politike. Evo pregleda najvažnijih događaja.
Bitke koje su obeležile srpsku istoriju
Godine 1912. počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu. Srpska Prva armija, na čijem je čelu bio regent Aleksandar Karađorđević, posle trodnevnih borbi pobedila je dobro utvrđenu tursku Vardarsku armiju Zeki-paše, koja se povukla posle poraza u Kumanovskoj bici. Tako su Južna Srbija, današnja Makedonija, kao i Kosovo i Metohija, oslobođeni od Turske.
Dve godine kasnije, 1914, počela je Kolubarska bitka, najveća koju je srpska vojska vodila u Prvom svetskom ratu. Front je bio širok oko 200 kilometara, od Beograda do Guče. Austrougarske trupe su pre toga zauzele Beograd, Šabac, Valjevo, Užice i severozapadnu Srbiju. Srpske armije su se, iako u teškom položaju, snažnim kontranapadom suprotstavile Petoj i Šestoj austrougarskoj armiji pod komandom generala Oskara Poćoreka. Do 15. decembra 1914. iz zemlje je isteran poslednji austrougarski vojnik, izuzev zarobljenika. Veliku zaslugu imao je general Živojin Mišić, koji je posle bitke unapređen u čin vojvode.
Drugi svetski rat i period posle njega
Godine 1941. počela je druga nemačka ofanziva na Moskvu. Nemci su tada prišli na oko 25 kilometara od grada, ali je sovjetska armija 5. decembra slomila napad, a do 10. januara 1942. odbacila neprijatelja oko 200 kilometara zapadno od glavnog grada. Taj uspeh označio je propast doktrine munjevitog rata.
Iz novije istorije: 1933. Sovjetski Savez i SAD uspostavili su diplomatske odnose, a 1991. ruski predsednik Boris Jeljcin potpisao je dekrete o prenosu vlasti nad privredom sa sovjetske centralne vlade na rusku vladu.
Drevna i srednjovekovna istorija
- 42. p. n. e. – rođen je rimski car Tiberije, koji je od 14. do 37. godine učvrstio granice carstva i popravio finansije i administraciju.
- 1272. – umro je engleski kralj Henri III, koji je na presto stupio u devetoj godini.
- 1532. – španski osvajač Fransisko Pisaro sa oko 200 vojnika zauzeo je Kahemarku i zarobio cara Inka Atahualpu.
Od 18. do početka 20. veka
- 1797. – umro je pruski kralj Fridrih Vilhelm II.
- 1828. – Francuska, Britanija i Rusija priznale su nezavisnost Grčke, što je Turska u početku odbila, ali je 1829. mirom u Jedrenu bila primorana da je prizna.
- 1831. – umro je pruski general i vojni teoretičar Karl fon Klauzevic, autor dela „O ratu“.
- 1848. – u Rimu je izbila pobuna i uspostavljena je Rimska republika.
- 1895. – rođen je nemački kompozitor Paul Hindemit.
- 1918. – posle raspada Austrougarske, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom.
Ličnosti iz kulture i sporta
Godine 1922. rođen je portugalski pisac i nobelovac Žoze Saramago, čija su dela prevedena na više od 30 jezika, među njima „Slepilo“ i „Jevanđelje po Isusu Hristu“. Godine 1948. rođen je Mate Parlov, najbolji bokser bivše Jugoslavije, olimpijski šampion iz Minhena 1972, prvak Evrope i kasnije profesionalni svetski šampion u poluteškoj kategoriji.
Na ovaj dan preminuli su i holivudski glumci Klark Gejbl (1960) i Vilijam Holden (1981), kao i srpski teatrolog Jovan Ćirilov (2014) i glumac Ivan Bekjarev (2020). Godine 2006. umro je ekonomista Milton Fridman, jedan od najuticajnijih zagovornika monetarizma.
Nauka i svet u drugoj polovini 20. veka
- 1965. – Sovjetski Savez lansirao je sondu „Venera III“, prvu letelicu koja je stigla do druge planete, Venere, u martu 1966. Iste godine umro je Vilijam Tomas Kosgrejv, prvi predsednik Irske.
- 1970. – Pakistan je saopštio da je u ciklonu i talasima na obalama Istočnog Pakistana, današnjeg Bangladeša, stradalo oko pola miliona ljudi.
- 1972. – Generalna skupština UN preporučila je Portugalu da napusti kolonijalne posede u Africi i Aziji.
- 1995. – bivši predsednik Južne Koreje Ro Te Vu uhapšen je pod optužbom za korupciju.
- 1997. – umro je Žorž Marše, dugogodišnji lider Francuske komunističke partije.
- 2006. – mađarski naučnici klonirali su miša nazvanog „Klonila“.
Noviji događaji
Godine 2012. Haški tribunal izrekao je pravosnažnu presudu kojom su hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni optužbi za udruženi zločinački poduhvat i zločine nad Srbima tokom operacije „Oluja“ u avgustu 1995. Prema podacima navedenim u izvoru, tokom operacije proterano je oko 220.000 Srba, poginule su 1.922 osobe, a sudbina 975 osoba nije rasvetljena.
Godine 2014. u Beogradu je otkriven spomenik Nikolaju II Romanovu, poslednjem ruskom caru, a obred osvećenja obavili su patrijarsi Kiril i Irinej.
Godine 2018. na Generalnoj konferenciji za tegove i mere u Versaju odlučeno je da se metalni prototip kilograma zameni definicijom zasnovanom na Plankovoj konstanti. Iste godine su čelnici Crvenih Kmera, Nuon Če i Kije Sampan, osuđeni, a presuda je prvi put formalno označila zločine tog režima kao genocid. Procenjuje se da je za vreme njihove vladavine stradalo do dva miliona ljudi.
Godine 2025. pripadnici Vojske Srbije napadnuti su u Kopnenoj zoni bezbednosti kod baze „Debela glava“, nedaleko od sela Zarbonce u opštini Bujanovac. Ispaljeno je oko 15 hitaca iz automatskog oružja i ranjen je službeni pas, a napadači su se povukli ka Kosovu. Istog datuma u centralnom Vijetnamu počele su razorne padavine, nezabeležene u poslednjih pola veka, a poplave i klizišta odnela su više od 90 života.

