Šećerna bolest, odnosno dijabetes, jedna je od najznačajnijih hroničnih nezaraznih bolesti današnjice i sve snažnije opterećuje društva i zdravstvene sisteme. Povodom Svetskog dana borbe protiv šećerne bolesti stručnjaci ponovo podsećaju koliko je važno da se bolest otkrije na vreme.
Brojke iz sveta
Između 1980. i 2014. godine broj ljudi sa dijabetesom u svetu porastao je sa 108 miliona na 422 miliona. U periodu od 2000. do 2019. smrtnost od ove bolesti povećana je za tri odsto. Tokom 2019. godine od dijabetesa je umrlo 1,5 miliona ljudi, a dodatnih 460.000 smrtnih slučajeva povezano je sa bubrežnim bolestima nastalim kao posledica dijabetesa.
Prema podacima koje navodi Gradski zavod za javno zdravlje, više od 40 odsto obolelih nema postavljenu dijagnozu, pa se lečenje odlaže, a zdravstveno stanje dodatno pogoršava. Svetska zdravstvena organizacija je pre četiri godine među globalne ciljeve uvrstila i da 80 odsto osoba sa dijabetesom ima dijagnozu.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Među ranim znacima šećerne bolesti su:
- pojačana žeđ,
- učestalo mokrenje,
- zamor.
Njihovo pravovremeno prepoznavanje presudno je za zdravlje i kvalitet života obolelih. Zato ovogodišnji slogan globalne kampanje glasi „Early action on diabetes” („Pravovremena akcija u polju šećerne bolesti”), čime se naglašava važnost informisanosti i blagovremenih dijagnostičkih i terapijskih koraka. Stvaranje okruženja koje podstiče zdrave životne navike, sa više mogućnosti za zdravu ishranu i fizičku aktivnost, doprinosi prevenciji dijabetesa, ali i drugih hroničnih bolesti sa zajedničkim faktorima rizika.
Stanje u Srbiji
Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije iz 2019. pokazalo je da 8,3 odsto osoba starijih od 20 godina navodi da ima šećernu bolest, što je oko tri odsto više nego u istraživanju iz 2006. Udeo dijagnoza povezanih sa šećernom bolešću (E10–E14) u svim uzrocima smrti u Srbiji iznosio je 2,4 odsto u 2000, 3,1 odsto u 2010. i 2,9 odsto u 2020. godini.
Komplikacije dijabetesa tipa 2
Najveći javnozdravstveni značaj ima dijabetes tipa 2, koji se javlja kod više od 90 odsto obolelih. Odrasle osobe sa ovom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od srčanog i moždanog udara. Neuropatija, uz slabiji protok krvi kroz tkivo stopala, povećava mogućnost nastanka ulkusa i infekcija, a u najtežim slučajevima i amputacije. Dijabetesna retinopatija važan je uzrok slepila, pa se procenjuje da je u svetu zbog dijabetesa oslepelo oko milion ljudi. Bolest je i jedan od vodećih uzroka hronične bubrežne bolesti. Komplikacije dodatno opterećuju zdravstveni sistem, povećavaju troškove i smanjuju sredstva za druge potrebe.
Kako se bolest može sprečiti
Nastanak dijabetesa tipa 2 često je moguće sprečiti jednostavnim promenama u svakodnevnom životu:
- postizanjem i održavanjem zdrave telesne mase,
- redovnom fizičkom aktivnošću,
- zdravom ishranom,
- prestankom pušenja ili nezapočinjanjem ove navike.
Iskustva iz sveta pokazuju da su trajni rezultati mogući samo ako se deluje na više nivoa i u okviru celog društva, uz posebnu pažnju prema različitim grupama stanovništva. Potrebno je ciljano raditi i sa osobama visokog rizika i sa opštom populacijom nižeg rizika. Poseban značaj imaju organizovani programi prevencije u koje se uključuju osobe kod kojih je utvrđen određen nivo rizika za dijabetes tipa 2.
Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti podsetnik je da zdrave životne navike ne smanjuju rizik samo od dijabetesa, već i od brojnih drugih stanja, čime se sveobuhvatno unapređuje zdravlje.
