Rat u Ukrajini ušao je u 1.725. dan. Kremlj je potvrdio da će se ruski predsednik Vladimir Putin, američki predsednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping sastati 19. novembra u Šenženu, na marginama samita APEK-a.
Napadi na Zaporožje i Rostovsku oblast
Ruske snage izvele su osam udara na Zaporožje, a povređeno je pet osoba, među kojima i osamdesetogodišnja žena. Kako prenosi Ukrinform, pozivajući se na vršioca dužnosti načelnika Zaporoške regionalne vojne administracije Mihaila Semikina, oštećeni su prozori stambene zgrade i automobili parkirani u blizini, a na mestu udara izbio je požar.
U ukrajinskim vazdušnim napadima tokom protekle noći u Rostovskoj oblasti poginula je jedna osoba, dok su četiri povređene. Guverner Jurij Sljusar naveo je da je glavni inženjer električne podstanice poginuo u napadu na Taganrog, a da su tri muškarca i jedna žena povređeni kada su ostaci bespilotne letelice pali na automobile na autoputu i na benzinskoj pumpi. Zvaničnici su saopštili da je žrtava bilo i u ukrajinskom napadu na Tatarstan.
Prema podacima koji se navode u izvoru, ruska vojska je za jedan dan izgubila još 2.230 vojnika.
Makron: ograničavanje pomoći Ukrajini je recept za sledeći rat
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je u subotu da oni koji žele da ograniče sredstva namenjena Ukrajini zapravo nastoje da primoraju Kijev na nepravedan mir. U objavi na mreži X ocenio je da bi takav pristup dugoročno ugrozio bezbednost cele Evrope.
„Ograničavanje sredstava Ukrajini recept je za sledeći rat. To ne može da bude stav Francuske“, napisao je Makron. Upozorio je da bi nametanje ruske volje Ukrajini silom ugrozilo čitav kontinent, te da pomoć Ukrajini u odbrani znači i zaštitu Francuske i Francuza.
Prema njegovoj oceni, Putin ne želi da pregovara, već računa da će Ukrajina popustiti pod pritiskom napada na civile i pokušaja da zemlja tokom zime ostane bez struje. Makron je naglasio da je prioritet pomoći Ukrajini da preživi zimu, uz očuvanje finansijske podrške i zaštitu elektrana i mreža, kao i rad na pravednom i trajnom miru. Podsetio je da je na samitu Evropske političke zajednice u Dablinu 42 zemlje podržalo deklaraciju o principima evropske bezbednosti, a da se Koalicija voljnih sastaje u četvrtak u Berlinu.
Predstoji velika razmena zarobljenika
Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec izjavio je da će u narednoj razmeni zarobljenika, koja bi trebalo da bude najveća od početka rata, biti oslobođeno najmanje 1.000 ukrajinskih državljana. Nakon razgovora sa ruskom ombudsmankom Janom Lantratovom, kako je naveo na Telegramu, ruska strana potvrdila je da je taj broj dogovoren kao polazna osnova, uz mogućnost da bude i veći. „Ako dođemo do 1.500, biće 1.500. Ako bude 1.200, biće 1.200“, rekao je Lubinec.
Pregled događaja od 14. novembra
- Prema dokumentu koji je pribavio „Njujork tajms“, Moskva je tokom pregovora u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče trupe i baze na položaje iz 1997. godine, odustane od širenja i obustavi vojne aktivnosti u više regiona, kao i da prestanu zapadne isporuke oružja Ukrajini.
- Rusija je u noći između 13. i 14. novembra napala Ukrajinu sa 96 jurišnih dronova, a ukrajinska protivvazdušna odbrana tvrdi da je oborila 81. U napadu na objekat kritične infrastrukture u Černigovskoj oblasti poginule su dve osobe, a oko 150.000 korisnika ostalo je bez struje.
- Izaslanik američkog predsednika Džared Kušner rekao je da Vašington nastavlja razgovore sa Moskvom, Kijevom i evropskim partnerima, uz poruku da trajni mir zahteva kredibilne bezbednosne garancije i detaljne posleratne aranžmane.
- Danska je najavila paket pomoći od 645 miliona evra, koji obuhvata municiju za avione F-16 i novac za proizvodnju dronova, dok je Poljska odlučila da obustavi doprinos američkom programu PURL za nabavku oružja Ukrajini.
- Pariz i Berlin razgovaraju o preciziranju uslova pod kojima bi Nemačka mogla da upotrebi rakete dugog dometa u eventualnom sukobu sa Rusijom, jer Francuska strahuje da bi nejasna pravila mogla nenamerno da uvuku Evropu u nuklearni rat.
Slične teme pratili smo i ranije, pa možete pročitati i kako Rusija predlaže proširenje bezbednosne zone prema Odeskoj i Nikolajevskoj oblasti.

