Radio-signal iz svemira koji se uključuje i isključuje u pravilnim razmacima od oko osam minuta dobio je naučno objašnjenje. Istraživači sa Univerziteta Kertin u Australiji pomoću moćnog radio-teleskopa povezali su ove impulse sa neobičnim parom zvezda udaljenim više od 10.000 svetlosnih godina od Zemlje. Kako prenosi Daily Mail, reč je o prvom takvom slučaju do sada.
Beli patuljak i zvezda slična Suncu
Sistem nosi oznaku GPM J071507-114153. Čine ga beli patuljak, odnosno mrtva zvezda, i zvezda spektralnog tipa G, veoma slična našem Suncu. Objekat pripada klasi dugoperiodičnih tranzijenata, nebeskih tela koja emituju radio-impulse što se pojavljuju i nestaju u pravilnim intervalima od nekoliko minuta ili sati.
Od otkrića prvog takvog objekta 2021. godine, naučnici su pronašli tek desetak dugoperiodičnih tranzijenata, a njihovo poreklo još uvek pokušavaju da razumeju. Ovo je prvi put da su radio-impulsi zabeleženi kao emisija belog patuljka koji kruži oko zvezde slične Suncu.
Zašto je otkriće važno
Astronomi su i ranije beležili treperave radio-signale iz sistema sa belim patuljcima, ali nije bilo jasno koja od dve zvezde šalje impulse. Glavni autor studije, dr Sem Meksvini iz Opservatorije Kvadratni kilometar, kaže da su impulsi sada zabeleženi dovoljno jasno da se vidi kako se beli patuljak kreće po orbiti oko zvezde pratilje. Zbog toga se zna da pulsacije dolaze iz oblasti u blizini belog patuljka, a moguće i sa njega samog.
Kada su prvi put otkriveni, pravilnost ovih signala navela je pojedine da spekulišu da bi mogli biti pokušaj komunikacije neke vanzemaljske inteligencije. Danas astronomi smatraju da bljeskovi energije potiču iz brzo rotirajućih jezgara mrtvih zvezda.
Kako nastaju impulsi
Koautorka studije, dr Nataša Harli-Voker sa Instituta za radioastronomiju Kertin, objašnjava da je najbolja pretpostavka sledeća: beli patuljak ima snažno magnetno polje, a zvezda pratilja mu putem zvezdanog vetra neprestano dostavlja naelektrisane čestice. Kada one naiđu na magnetosferu belog patuljka, bivaju ubrzane i stvaraju impulse koji se registruju. Proces je donekle sličan načinu na koji Sunčev vetar deluje na Zemljino magnetno polje i izaziva polarnu svetlost.
Dok se okreće, zvezda emituje snop zračenja koji prelazi preko Zemlje poput svetlosti udaljenog svetionika, pa nastaju pravilni bljeskovi. Najbrži do sada poznati objekat emituje bljesak jednom u 421 sekundu, dok najsporiji šalje impuls u trajanju od 30 sekundi na svakih 2,9 sati.
Neočekivani nalazi
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Astronomy. Tim je koristio radio-teleskop Murchison Widefield Array da skenira deo Mlečnog puta vidljiv iz Australije. Nakon što su uočili karakteristične impulse, dodatnim radio-posmatranjima i posmatranjima u vidljivom delu spektra precizno su odredili položaj objekta i vrstu zvezde.
Nalaz je bio neočekivan, jer su poznati izvori treperavih radio-signala, radio-pulsari, gotovo uvek neutronske zvezde. Iako su beli patuljci mnogo češći, samo mali broj njih proizvodi impulse, a nijedan izolovani beli patuljak do sada nije zabeležen kao izvor takvog zračenja.
Neobično je i to što je zvezda pratilja slična Suncu, što naučnici nisu smatrali mogućim, a beli patuljak napravi jedan obrt za samo 7,9 minuta, što je izuzetno brzo za objekat takvih dimenzija.
Impulsi kao baterijska lampa
Istraživači su uspeli da registruju i suptilne promene izazvane aktivnošću na površini zvezde pratilje. Prema rečima profesorke Harli-Voker, impulsi deluju kao baterijska lampa koja obasjava atmosferu zvezde pratilje. Kada se beli patuljak nađe na suprotnoj strani orbite u odnosu na Zemlju, radio-talasi moraju da prođu kroz koronu zvezde. Magnetna polja u toj plazmi menjaju polarizaciju talasa, pa se vidi kako se signal brzo menja tokom kretanja zvezda.
Analizom tih promena naučnici su uočili signale za koje veruju da su posledica zvezdane prominencije, velike petlje plazme koja izbija sa površine zvezde.
