U poslednjim noćima, mnogi u Evropi su se borili sa nesanicom zbog visokih temperatura. Ova pojava može dovesti do ozbiljnih posledica po mentalno i fizičko zdravlje, upozoravaju stručnjaci.
Tokom jula, istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da je 65% odraslih ljudi izjavilo da su proveli više od tri sata budni noću zbog vrućine. Ovaj trend se može primetiti i širom Evrope tokom trenutnog talasa vrućina.
Poremećaji sna su sve prisutniji kao rezultat klimatskih promena, a Evropa se zagreva brže od drugih kontinenata. Temperature u Evropi rastu više od dvostruko brže u odnosu na svetski prosek, što dovodi do sve većih problema sa nesanicom.
Posledice visokih noćnih temperatura
Ono što dodatno zabrinjava jeste to što noći više ne donose osveženje. U nemačkoj pokrajini Saksoniji, minimalna noćna temperatura u junu dostigla je čak 29,4 stepena. Prema stručnjacima iz organizacije World Weather Attribution, ovakve visoke noćne temperature su danas stotinu puta verovatnije nego pre klimatskih promena.
Gubitak sna, uzrokovan vrućinom, je prepoznat kao značajan indikator uticaja klimatskih promena na zdravlje. Istraživači su analizirali podatke o spavanju 318.000 korisnika uređaja za praćenje sna, i utvrdili da se verovatnoća da će ljudi spavati manje od šest sati povećava za 40% kada noćne temperature porastu sa 12 na 27 stepeni.
Nedostatak sna može ozbiljno uticati na kognitivne sposobnosti, pamćenje i emocionalnu stabilnost. Takođe, povezan je sa povećanim rizikom od dijabetesa, depresije, srčanih bolesti i gojaznosti, upozorava Taj Ferguson sa Univerziteta u Adelajdu.
Ugrožene grupe
Osobe sa nižim prihodima su posebno ugrožene, jer često žive u lošije provetrenim stanovima i nemaju pristup rashladnim uređajima. Preporučuje se korišćenje ventilatora i klima-uređaja, kao i poboljšanje termoizolacije zgrada.
Stručnjaci naglašavaju da je važno prilagoditi radno vreme kako bi se izbeglo raditi tokom najtoplijih delova dana. Takođe, istraživanje pokazuje da će prilagođavanje gubitku sna izazvanom klimatskim promenama biti neophodno još decenijama, čak i ako se emisije gasova smanje.
U cilju smanjenja efekata toplotnih talasa, preporučuje se povećanje zelenih površina i korišćenje materijala koji odbijaju Sunčevu svetlost, kako bi se smanjila akumulacija toplote u gradovima.
