U današnje vreme, samo jedan klik na sumnjivi link ili preuzimanje zaražene aplikacije može ugroziti više od jednog telefona. Sajber-kriminalci ne traže samo pristup bankovnim računima ili društvenim mrežama, već i pristup čitavoj mreži ljudi povezanih sa žrtvom. Kontakti, prepiske, e-mailovi i fotografije postali su dragocene informacije koje hakeri koriste za širenje svojih napada na porodicu, prijatelje, i poslovne partnere.
Stručnjaci upozoravaju da su korisnici pametnih telefona, bez obzira na njihov društveni status, potencijalne mete. Napadi se često usmeravaju na pojedince jer su oni slabije zaštićeni u odnosu na velike kompanije i institucije, što kriminalcima olakšava pristup novcu i ličnim podacima.
Hakeri često biraju svoje žrtve na osnovu određenih obrazaca. Osobe koje koriste iste lozinke za više naloga, nemaju dvofaktorsku autentifikaciju ili javno dele lične informacije, često postaju meta. Pojedinci sa velikim brojem kontakata, kao što su novinari, advokati, i preduzetnici, takođe su na meti, jer njihovo poverenje može biti ključ za širenje napada.
Jedan od stručnjaka za zaštitu podataka objašnjava da kada haker preuzme kontrolu nad nekim nalogom, on dobija pristup čitavoj mreži kontakata. Poruke koje dolaze sa poznatih brojeva telefona imaju veću verovatnoću da će biti otvorene, čime se otvara put za nove prevare. Hakeri mogu slati poruke u kojima traže novac ili prosleđivati zaražene linkove, povećavajući tako rizik za sve koji su u kontaktu sa žrtvom.
Posledice ovakvih napada ne trpe samo vlasnici hakovanih telefona, već i njihovi kontakti koji mogu postati žrtve krađe ličnih podataka ili novca. Često se podaci prodaju na crnim tržištima, što dovodi do novih fišing kampanja.
Stručnjak Vojislav Rodić ističe da se nasumični napadi takođe događaju, posebno kada se šalju masovne spam poruke. U tom slučaju, ko klikne na sumnjivi link, postaje žrtva. Građani često nepromišljeno dele svoje podatke, što može dovesti do ozbiljnih posledica.
Kada je reč o zaštiti, važno je ne reagovati brzo na sumnjive zahteve. Savetuje se da se uvek proveri identitet pošiljaoca i nikada ne otvaraju priloge koje je poslao. Moguće posledice uključuju gubitak pristupa nalozima, finansijske gubitke, pa čak i narušavanje ugleda.
