Prema oceni glavnog ekonomiste kompanije Open AI, Roni Čaterdžija, države članice Evropske unije moraju same da kreiraju strategije za suočavanje sa uticajem veštačke inteligencije na tržište rada. On je naglasio da ne postoji jedinstveno rešenje koje bi se moglo primeniti na celu EU.
Čaterdži je govorio na događaju Politiko o veštačkoj inteligenciji i budućnosti rada u Briselu, ističući da različite ekonomske strukture članica zahtevaju različite pristupe i politike. On je dodao da će efekti veštačke inteligencije na zaposlenost varirati u zavisnosti od toga da li je zemlja više fokusirana na usluge ili industrijsku proizvodnju.
Prema izveštaju Open AI, oko 47% radnih mesta u EU neće biti direktno pogođeno promenama, dok 14% poslova ima veći potencijal za automatizaciju u bliskoj budućnosti. S druge strane, oko 12% zanimanja može rasti zahvaljujući primeni veštačke inteligencije i smanjenju troškova poslovanja.
Čaterdži je ukazao da u zemljama poput Nemačke, Grčke i Italije postoji veći udeo poslova sa potencijalom za automatizaciju, dok su Luksemburg, Švedska i Holandija među državama gde se očekuje rast novih zanimanja povezanih sa veštačkom inteligencijom.
On je naglasio da nacionalni planovi prilagođavanja treba da dopune, a ne da zamene, politiku Evropske unije. Brisel može imati ključnu ulogu u finansiranju programa prekvalifikacije i istraživanja.
„Fokus na pismenost u oblasti veštačke inteligencije i nacionalne strategije moraju biti prilagođeni specifičnostima svake države“, zaključio je Čaterdži, dodajući da će pilot programi i javne investicije u obuku radne snage biti od suštinskog značaja za uspešnu tranziciju.
