U Srbiji će uskoro započeti kontrole malinjaka kako bi se utvrdila stvarna površina pod ovom voćnom kulturom. Ove aktivnosti dolaze u trenutku kada je polemika o razlici između zvanično prijavljenih i stvarnih površina pod malinjacima aktuelna već nekoliko godina. Stručnjaci upozoravaju na važnost tačnih podataka za pravilno vođenje agrarne politike.
Ministarstvo poljoprivrede je najavilo da će poljoprivredne savetodavne i stručne službe započeti monitoring zasada maline širom zemlje. Cilj ovih provere je da se proceni stanje u proizvodnji i unapredi podrška proizvođačima. Kontrole će obuhvatiti proveru prijavljenih zasada kod korisnika subvencija, kako bi se utvrdilo da li su površine za koje su ostvarena prava na državnu pomoć zaista pod zasadima maline.
Ministar poljoprivrede, Dragan Glamočić, naglašava da je cilj osigurati da sredstva državne podrške budu usmerena onima koji aktivno proizvode. Takođe, ističe da je važno imati tačne podatke o stanju zasada kako bi se zaštitili poljoprivrednici i omogućila pravičnija raspodela podsticaja.
Prema preliminarnim podacima popisa poljoprivrede iz 2023. godine, površina pod malinama u Srbiji iznosi 18.625 hektara. Pored malina, borovnice su na drugom mestu sa oko 8.300 hektara, dok se kupine prostiru na nešto više od 5.000 hektara. Iako malina donosi značajne prihode kroz izvoz, stručnjaci upozoravaju da su površine pod ovom kulturom u opadanju zbog raznih faktora, uključujući visoke troškove proizvodnje.
Dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku ukazuje na potrebu za tačnijim informacijama o površinama pod malinom i borovnicom. On procenjuje da se malina gaji na oko 8.000 do 9.000 hektara, dok bi borovnica mogla biti na oko 3.000 hektara, što značajno odstupa od zvaničnih podataka.
Monitoring će se sprovoditi u saradnji sa nadležnim službama, a rezultati će služiti za dalji razvoj agrarne politike u Srbiji.
