Naučnici su na kanadskom Univerzitetu Makmaster otkrili DNK mamuta starog između 700.000 i 3.000 godina u izmetu veverice koji je očuvan u permafrostu na severozapadu Kanade. Ova otkrića predstavljaju značajan doprinos proučavanju praistorijskih vrsta.
Glavni autor studije, Tajler Marči, istakao je da istraživanje veveričjeg izmeta, iako možda manje atraktivno od proučavanja kljova mamuta, pruža izuzetnu količinu informacija o prošlosti planete. Rezultati su objavljeni u časopisu „Nature Communications“.
Pored DNK mamuta, naučnici su pronašli i genetski materijal vukova, bizona, konja, geparda i stotina biljaka. Ovaj nalaz ukazuje na bogatstvo biološke raznolikosti koja je postojala u tom periodu.
U vreme kada su arktičke kopnene veverice aktivne samo četiri meseca godišnje, one moraju da akumuliraju dovoljno hrane pre nego što uđu u hibernaciju. Tokom tog kratkog perioda, one sakupljaju orahe, semenke i druge materijale za svoje jazbine, koje su kasnije zapečatili slojevi permafrosta, stvarajući tako prirodnu vremensku kapsulu.
Marči je naveo da su istraživači rekonstruisali 18 mitohondrijalnih genoma, uključujući i šest mamuta iz različitih perioda, što omogućava praćenje evolucije ovih životinja. Ovaj rad će biti od koristi biotehnološkim kompanijama, kao što je Kolosal, koja planira oživljavanje mamuta koristeći genetske podatke dobijene iz ovakvih istraživanja.
Marči je naglasio koliko je fascinantno što se informacije o evoluciji mogu dobiti iz veveričjeg izmeta. Njegov tim trenutno radi na novoj studiji koja istražuje dodatne aspekte evolucije mamuta.
