Tokom nedavne posete ministarke privrede Katarine Rajhe, postalo je očigledno koliko je nemačka ekonomija zavisna od Kine, i to ne samo kao tržišta, već i kao izvora ključnih sirovina. Ova zavisnost se naročito manifestuje u isporukama retkih metala, kao što su germanijum i galijum.
U aprilu, Kina je Nemačkoj isporučila manje od jednog kilograma germanijuma i samo tri kilograma galijuma, što jasno pokazuje kako Peking koristi svoju poziciju moći u globalnom snabdevanju.
Germanijum je ključan za brzi prenos podataka kroz optičke kablove, dok galijum omogućava brze 5G internet veze. Bez ovih materijala, razvoj tehnologije bio bi znatno otežan.
Kristijan Hel, stručnjak iz kompanije „TRADIUM“, ukazuje na ozbiljnost situacije: „Ako čak i Nemačka, koja je imala pouzdano snabdevanje, sada ostaje praznih ruku, to je jasan signal za uzbunu.“
Ministarka Rajhe je naglasila potrebu za fer konkurencijom na kineskom tržištu, ali lideri u Pekingu i dalje drže sve adute u svojim rukama. Unutar EU, nema jedinstvenog stava prema Kini, a Nemačka se protivi strožim merama koje predlaže Brisel, bojeći se reakcija koje bi mogle negativno uticati na njene kompanije.
Investicije u Kinu
Kao primer, hemijski gigant BASF otvorio je novu fabriku u Kini vrednu skoro devet milijardi evra, čime povećava svoju zavisnost od kineskog tržišta i resursa. Dok se u Nemačkoj suočavaju sa smanjenjem proizvodnje, BASF u Kini koristi povoljne cene ruskih energenata.
Ova situacija je predmet kritike iz Vašingtona, koji ističe da je rat u Ukrajini dodatno povećao zavisnost Evrope od Kine.
Uticaj nemačkih kompanija na kinesku proizvodnju
Nemačke kompanije doprinose kineskoj hiperprodukciji, dok kineska izvozna mašina radi punom parom, čak i kada domaća potrošnja stagnira. Kineska politika „dva kruga“ omogućava zemlji da postane sve manje zavisna od uvoza, dok svet postaje sve zavisniji od kineskih proizvoda.
„Potcenili smo Kinu, a sada se suočavamo sa posledicama“, kaže Manuel Vermer, stručnjak za kinesko tržište.
Osnovana zavisnost
Nemačka arogancija prema kineskoj industriji dolazi na naplatu. Nemačke kompanije su verovale da će lako pokazati Kinezima kako se radi, ali su Kinezi brzo naučili i pretekli ih u mnogim industrijama, posebno u automobilskoj.
Ova situacija ukazuje na to da je razvoj kineske industrije bio predvidiv, ali je nemalo njih ignorisalo upozorenja stručnjaka.
Kina kao globalni lider
Ekonomisti upozoravaju na „Kineski šok 2.0“, ističući da Kina postaje dominantna sila u tehnologiji, fokusirajući se na oblasti kao što su kvantno računarstvo i veštačka inteligencija. Nemačka i druge evropske zemlje suočiće se sa velikim izazovima u budućnosti, jer Kina smanjuje zavisnost od Zapada i povećava kontrolu nad globalnim lancima snabdevanja.
