Seizmološkinja Ana Mladenović sa Rudarsko-geološkog fakulteta izjavila je da potresi u severnom delu Srbije, iako nisu česti, nisu neobični. Prema njenim rečima, serija zemljotresa koji su zabeleženi tokom prvih dana maja, uključujući onaj jačine 4,1 prema Rihteru, ne sugeriše na mogućnost jačeg zemljotresa.
Mladenović ističe da je područje Bezdana u severozapadnoj Bačkoj deo Panonskog basena, koji je seizmološki najmanje aktivan u Srbiji, zbog svoje udaljenosti od glavnih seizmičkih izvora kao što su Jadranska obala, Karpati i Grčka.
„Zemljotresi u ovoj regiji su retki, ali ne i iznenađujući. Rasedi koji izazivaju potrese nalaze se duboko ispod površine Panonskog basena“, navela je ona.
Ona objašnjava da slabiji potresi koji se javljaju nakon jačih udaraca predstavljaju tipične naknadne efekte, gde se energija oslobođena glavnim zemljotresom redistribuira na okolne rasede, što može rezultirati manjim potresima.
„U Srbiji, kada nakon zemljotresa magnitude četiri ili pet usledi serija slabijih potresa, to obično znači smirivanje tla“, dodala je Mladenović.
Seizmolozi prate geološke procese koji dovode do nastanka zemljotresa, ali naglašavaju da je precizno predviđanje trenutka i mesta potresa i dalje nemoguće. Mladenović je istakla da je najjači zabeležen zemljotres u Srbiji imao magnitudu 5,9 i dogodio se 1980. godine na Kopaoniku.
Ona takođe upozorava na važnost edukacije stanovništva o pravilnom ponašanju tokom zemljotresa. „Najvažnije je ostati pribran i sačekati da potres prođe“, savetuje Mladenović.
Na kraju, ukazuje na to da u Srbiji nije registrovan nijedan zemljotres jači od šest stepeni po Rihteru i dodaje da je područje Jadrana, kao i Turska i Grčka, mnogo aktivnije zbog sudaranja Afričke i Evroazijske tektonske ploče.
