U nedavno objavljenoj studiji, tim srpskih naučnika zajedno sa međunarodnim istraživačima došao je do značajnih saznanja o neandertalcima. Rezultati istraživanja, koje je objavljeno u uglednom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS), otkrivaju da poslednji evropski neandertalci potiču iz jedne populacije.
Studija je ukazala na genetičke i arheološke podatke koji sugerišu da se u periodu pre oko 40.000 godina dogodila smena populacija među neandertalcima, što je dovelo do smanjenja genetičke raznovrsnosti pre njihovog izumiranja. Ovi podaci su rezultat analize mitohondrijalne DNK deset neandertalskih individua, uključujući neandertalca pronađenog u pećini Pešturina kod Niša.
Profesor Kozimo Post iz Senkenberg centra za ljudsku evoluciju i paleo-sredinu na Univerzitetu u Tibingenu predvodio je istraživački tim. U studiji su učestvovali i Dušan Mihailović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, kao i Mirjana Roksandić sa Univerziteta u Vinipegu.
Utvrđeno je da su se rani neandertalci iz Pešturine, pećine Stajnija u Poljskoj i pećine Mezmajskaja u Rusiji značajno genetski razlikovali, ali su kasnije došli do homogenizacije. Analize su pokazale da je pre 75.000 godina došlo do okupljanja neandertalskih grupa u jugozapadnoj Francuskoj, a ta populacija se pre 65.000 godina proširila na druge delove Evrope.
Prema rezultatima istraživanja, nagli pad broja neandertalaca pre 45.000 godina, kao i odsustvo genetičke raznovrsnosti i geografska izolovanost mogli su značajno uticati na njihovo konačno izumiranje.
