Naučnici su upozorili na ozbiljne posledice globalnog zagrevanja uzrokovanog metanom, gasom koji trenutno doprinosi sa oko 25% ukupnog zagrevanja planete. Analiza satelitskih podataka iz 2025. godine pokazuje dramatičan porast emisija ovog gasa, što postavlja ključna pitanja o stanju naše planete.
Prema istraživanju, identificirana su brojna „mega-curenja“ metana, čiji efekat na klimu može biti sličan radu termoelektrane na ugalj. Ova curenja uglavnom su rezultat loše održavane infrastrukture u industriji nafte i gasa, a njihovo otklanjanje često može biti jednostavno i isplativo, jer se metan može ponovo koristiti kao izvor energije.
Studija sa Univerziteta u Kaliforniji (UCLA) otkrila je da se najveći deo ovih emisija javlja u Turkmenistanu, dok su značajna curenja zabeležena i u Sjedinjenim Američkim Državama, naročito u Teksasu, kao i u Venecueli i Iranu.
Naučnici se suočavaju sa frustracijom zbog neprimene dostupnih rešenja koja bi mogla značajno smanjiti emisije. Pored industrijskih izvora, značajan doprinos emisijama daje i razgradnja organskog materijala na deponijama, koje se nalaze širom sveta, uključujući Tursku, Alžir, Maleziju i SAD.
Uprkos alarmantnim podacima, postoji nada, jer se metan brže razgrađuje u atmosferi u poređenju sa ugljen-dioksidom. Ovo znači da smanjenje emisija može doneti brze pozitivne efekte. Nova tehnologija satelita omogućava precizno lociranje izvora emisija, ali mnoge kompanije odgovorne za curenja nisu reagovale na zahteve za komentar.
Za dodatne informacije o klimatskim promenama, pogledajte naše članke o rekordnim temperaturama okeana i nestajanju glečera u Evropi.
