Prema analizi koju je sprovela Novaja Gazeta Europe, ruske kompanije su u protekle tri godine uvele mere štednje za svoje zaposlene više od 6.600 puta, uključujući slanje na neplaćeni odmor, smanjenje plata i otpuštanja.
Skrivena nezaposlenost
Broj slučajeva skrivene nezaposlenosti, koja obuhvata neplaćene odmore i skraćene radne nedelje, porastao je za 73% u 2025. godini u odnosu na prethodne godine. Ove mere su primenjene u oko 2.500 preduzeća, a posebno su pogođeni sektori poput industrije uglja, automobilske i naftne industrije.
U industriji uglja, zaostaci u isplati plata rudarima premašuju 5 miliona evra, uz procene o mogućim otpuštanjima između 10.000 i 20.000 radnika.
Automobilski sektor, koji je prvih godina rata beležio profit, sada se suočava sa padom potražnje i visokim troškovima. Naftna industrija takođe trpi posledice sankcija i smanjenja investicija.
Rekordno niska nezaposlenost
Uprkos ovim problemima, Rusija se suočava s rekordno niskom nezaposlenošću od 2,2% u decembru prošle godine. Ova cifra se koristi kao argument za stabilnost ruske ekonomije, iako se prećutkuje da su mnogi radnici formalno zaposleni, ali zapravo ne obavljaju poslove.
Stezanje kaiša među građanima
Opadanje realnih prihoda prinuđuje građane na štednju, što dovodi do smanjenja potrošnje i zatvaranja mnogih prodavnica i restorana. U Moskvi je, na primer, zatvoren veći broj restorana u 2025. godini nego tokom pandemije.
Rusija se suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima usled rata u Ukrajini, a demografska kriza i preusmeravanje resursa ka vojnoj industriji dodatno pogoršavaju situaciju.
Okidač društvenih tenzija
Povećanje poreskog opterećenja i rast cena osnovnih usluga stvaraju dodatne probleme za građane, što može dovesti do porasta nezadovoljstva i rada „na crno“.
Prema nekim procenama, čak 45% stomatoloških ordinacija radi bez licence, što dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije.
Propaganda i stvarnost
Analitičari upozoravaju da propaganda može održavati sliku o prosperitetu, ali pad životnog standarda stvara nezadovoljstvo. Ako se emocionalni i stvarni signali poklope, posledice bi mogle biti ozbiljne, odnosno „frižider bi mogao pobediti televizor“.
U ovom trenutku, iako su ekonomski pokazatelji pozitivni, civilni sektor se suočava s ozbiljnim izazovima, dok se vojska i državna potrošnja održavaju na visokom nivou. Ako se situacija ne promeni, posledice za društvo mogle bi biti katastrofalne.
