Njujorška biblioteka, jedno od najznačajnijih mesta za očuvanje kulture i nauke, čuva pisma poznatog srpsko-američkog pronalazača Nikole Tesle. Ova korespondencija, koja obuhvata šest pisama i četiri kartice sa Teslinim potpisom, upućena je njegovom prijatelju, arhitekti Stenfordu Vajtu, i inženjeru Benjaminu Misneru.
Biblioteka, smeštena na Petoj aveniji, godišnje privlači oko osam miliona posetilaca. Tesla je bio redovan posetilac ovog kulturnog centra, a njegova pisma datiraju iz perioda od 1895. do 1915. godine. U njima se, između ostalog, govori o izgradnji laboratorije i tornja u Vordenklifu, na Long Ajlendu.
Tri pisma su upućena Vajtu, poznatom arhitekti koji je projektovao važne njujorške zgrade, dok su ostala pisma vezana za Misnera i njegove radove o radio-dinamici. Prema rečima Branimira Jovanovića, nekadašnjeg direktora Muzeja Nikole Tesle, biblioteka je za Teslu predstavljala važno mesto zbog obimne literature koja mu je bila dostupna.
Jovanović takođe ističe da je Tesla često provodio vreme u obližnjem Brajant parku, gde je hrani golubove, što je za njega bilo važno u trenucima usamljenosti.
Jedna od zanimljivih anegdota iz Teslinog života povezana je sa dodelom Edisonove medalje, kada je umesto na ceremoniji, pronađen u parku kako hrani golubove, što govori o njegovom karakteru i vrednostima.
Njujorška biblioteka, osnovana 1895. godine, poseduje više od 55 miliona knjiga i rukopisa, uključujući i Teslina pisma koja se čuvaju na Odeljenju rukopisa i arhivske građe. U njima Tesla obaveštava Vajta o napretku svog projekta i izražava zahvalnost za prijateljsku podršku.
Serijal „Tesla čovek budućnosti”, koji se realizuje povodom 170 godina od Teslinog rođenja, istražuje njegov značaj i nasleđe kroz razne institucije u SAD-u, uključujući Nacionalnu kuću slavnih pronalazača i Smitsonijan.
