Holokaust, kao jedan od najstrašnijih zločina 20. veka, ostavio je dubok trag u istoriji, sa procenom da je ubijeno šest miliona Jevreja. Fotografije iz tog perioda, koje su snimili pripadnici SS-a i vojnici Vermahta, danas se nalaze na prodaju na platformama kao što je Ibej (eBay).
Jens Kristijan Vagner, direktor Fondacije memorijalnih centara Buhenvald i Mitelbau-Dora, ističe da je trgovina ovim fotografijama šokantna. Mnoge od njih su nastale kao trofeji za visoke nacističke zvaničnike, uključujući i Hajnriha Himlera i Adolfa Hitlera, a predstavljaju mračne uspomene na zločine koji su počinjeni.
Obim trgovine i etička pitanja
Vagner naglašava da ga iznenađuje obim ponude ovih fotografija na Ibeju, gde se često koriste reči poput „Jude“ i „Jew“ u opisima kako bi privukle kupce. Ove fotografije najčešće prodaju komercijalni trgovci, a jedan od njih je i „House of History“, čija ponuda uključuje i druge predmete iz doba nacizma.
Na ovoj platformi se takođe prodaju i antisemitske knjige, kao i simboli poput kukastih krstova, što dodatno izaziva zabrinutost među mnogima.
Istražna akcija nadležnih
Kaj V., vlasnik pomenutog portala, odbio je razgovor sa novinarima, a kada su ga pitali o prodaji ovih fotografija, rekao je da to nije njihova odgovornost. Ipak, na njegovom Ibej nalogu mogu se naći fotografije iz jevrejskih geta.
Nadležno tužilaštvo u Lineburgu pokrenulo je istragu kako bi utvrdilo da li je trgovina ovim predmetima krivično delo.
Stav Ibeja o kontroverznoj trgovini
Kompanija Ibej izjavila je da je trgovina predmetima koji predstavljaju žrtve Holokausta zabranjena. Ipak, uprkos njihovim tvrdnjama, ovakvi predmeti se i dalje pojavljuju u prodaji. Ibej tvrdi da koriste tehnologije filtriranja kako bi uklonili nedozvoljene ponude.
Porodice pogođenih zgrožene ponudom
Na ovoj platformi se mogu naći i pisma i razglednice iz koncentracionih logora, što je dodatno uznemirilo porodice preživelih. Katarina Vroblevska-Malek, unuka jednog od zatvorenika, smatra da bi ovakva dokumenta trebala biti vraćena porodicama ili čuvana u memorijalnim centrima, a ne prodavana kao roba.
Poljska vlada reaguje
Poljska vlada takođe izražava zabrinutost zbog trgovine predmetima iz doba Holokausta. Portparol Ministarstva kulture naglašava da bi trgovina ovim dokumentima trebala biti zabranjena, ali priznaje da postoje ograničene pravne mogućnosti za regulisanje ove situacije.
Vagner ukazuje na postojanje tržišta za ovakve predmete, gde neki ljudi traže trofeje koji nose simboliku nacizma. Porodice žrtava traže da se ovakva trgovina obustavi i da se osetljivi uspomene sačuvaju za buduće generacije.
