Do sledećih predsedničkih izbora u Francuskoj ostalo je nešto manje od godinu i po dana, ali politička scena već sada pokazuje znake intenzivne aktivnosti. Očekivanja od izbora su visoka, a proces već dovodi do komplikacija u radu manjinske vlade. Emanuel Makron, aktuelni predsednik, ne može se ponovo kandidovati nakon dva mandata, pa pitanje naslednika postaje sve relevantnije, posebno u kontekstu mogućeg sukoba sa Marin le Pen, liderkom desnice.
Među potencijalnim kandidatima, nekoliko imena se izdvaja kao ozbiljni pretendentni. Mnogi od njih već duže vreme aktivno rade na izgradnji svoje političke baze i sticanju podrške javnosti.
Eduar Filip
Eduar Filip, bivši premijer, smatra se jednim od najozbiljnijih kandidata. U svojoj 55. godini uživa popularnost i podršku na lokalnom nivou, a predstavlja centristički pristup. Iako je do sada bio lojalan Makronov saveznik, njegova nedavna suprotstavljanja u ključnim pitanjima budžeta sugerišu da se njegova pozicija može promeniti.
Gabrijel Atal
Gabrijel Atal, mladi političar od 36 godina, takođe je bio premijer i sada vodi poslaničku grupu stranke „Renesansa“. Poznat je po visokom rejtingu popularnosti i predstavlja nastavak Makronove politike. Međutim, poslednjih meseci su se odnosi između njega i Makrona pogoršali, a Atal ne preza od kritika vlade.
Žerald Darmanin
Žerald Darmanin, trenutni ministar pravosuđa, takođe se smatra ozbiljnim kandidatom. Njegova popularnost je slična kao kod Atala i Filipa, a poznat je po strogim merama protiv kriminala. Prema anketama, podrška mu je nešto manja, ali i dalje značajna.
Bruno Retejo
Bruno Retejo, lider Republikanske stranke, nedavno je ostvario značajne političke uspehe, ali se suočava s padom podrške. Njegove strategije da se distancira od Makrona dovele su do napetosti unutar stranke i prekida saradnje s centrističkim strankama.
Jedinstvo ili podela?
U svetlu sve većih ambicija različitih kandidata, gradonačelnik Kana, David Lisnar, predložio je da se umesto više kandidata iz različitih stranaka, istakne jedan zajednički kandidat iz centra i desnice. Ova ideja može povećati šanse protiv Marin le Pen, ali trenutno nema mnogo entuzijazma za takvu strategiju.
Kako se situacija razvija, ostaje neizvesno da li će stranke uspeti da prevaziđu međusobne razlike i predstave jedinstvenog kandidata, s obzirom na to da se mnogi žele jasno distancirati od Makrona.
Marin le Pen i njeni mogući naslednici
Moguće je da Marin le Pen možda neće moći da učestvuje na izborima zbog pravnih problema. Ako to bude slučaj, desni nacionalisti će verovatno postaviti njenog bliskog saradnika, Žordana Bardela, kao kandidata. Bardel je već dokazao svoju popularnost među biračima i mogao bi postati ozbiljna pretnja za ostale kandidate.
U međuvremenu, levica razmatra zajedničku kandidaturu, ali se suočava sa izazovima u usaglašavanju kandidata, što dodatno komplikuje političku scenu.
