Božić, jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, obeležava se širom sveta, a posebno ga proslavljaju rimokatolička, protestantska i anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne zajednice koje slede gregorijanski kalendar. Ove godine, Božić pada 25. decembra, kada se slavi rođenje Isusa Hrista.
Vernici su prethodnog dana proslavili Badnji dan i Badnje veče, a u ponoć su se okupili u crkvama na tradicionalnoj misi, verujući da tada dolazi Božje svetlo iz mraka. U Beogradu, svečano misno slavlje predvodio je beogradski nadbiskup i metropolit kardinal Ladislav Nemet.
Tokom mise, čitali su se delovi Jevanđelja koji govore o rođenju Spasitelja, a kardinal Nemet će na Božić služiti još jednu dnevnu misu.
Običaji i tradicija
U katoličkim zajednicama, porodice se okupljaju pre ponoćne mise za prazničnim stolom, često uz posnu hranu. U mnogim porodicama, običaj je da se ne jede ništa do večere. Čestitari dolaze da najave dolazak Božića, a Deda Mraz ostavlja poklone ispod ukrašenih jelki.
Tradicionalno se prave jaslice i unosi slama u domove i crkve, a vernici dolaze da se poklone novorođenom Hristu, podsećajući na poklonjenje tri mudraca koji su došli u Vitlejem prateći sjajnu zvezdu.
Kardinal Nemet je u svojoj božićnoj poruci naglasio da hrišćanska vera treba da bude izvor radosti i nade za sve ljude. On je pozvao vernike da pronađu pravu radost i da se brinu jedni za druge, kao i za svet u kojem živimo.
U Vitlejemu, gde se tradicionalno slavi Božić, ove godine se prvi put od početka sukoba u Palestini 2023. godine javno obeležava praznik, zahvaljujući primirju koje je na snazi.
