Nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je izvela militantna organizacija Hamas iz Gaze, izraelske snage su započele vojne operacije protiv Hezbolaha u Libanu.
Hezbolah, koji je deo proiranske mreže paravojnih formacija, već dugo se protivi Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama, delujući iz više zemalja, uključujući Liban. Pored vojne moći, Hezbolah takođe ima značajan politički uticaj u Libanu, često se nazivajući „državom unutar države“ zbog svoje kompleksne društvene mreže.
Između oktobra 2023. i novembra 2024. godine, izraelske snage su sprovodile kopnene i vazdušne napade na Hezbolah. U novembru je, uz posredovanje Francuske i SAD-a, postignuto primirje, čiji je ključni uslov bio da Liban do 31. decembra razoruža Hezbolah. U zamenu, Izrael je trebalo da obustavi vojne operacije u Libanu.
Kako se rok za razoružanje bliži, libanske vlasti se suočavaju sa pritiscima da dokažu napredak u ovom procesu. Oružane snage Libana tvrde da su uništile brojne skladišta oružja, ali je teško utvrditi istinitost ovih tvrdnji. Takođe, još uvek postoji nesigurnost oko toga da li se razoružavanje odnosi samo na južni deo zemlje ili na ceo Liban.
Iako je primirje na snazi, izraelski napadi na Liban se nastavljaju, a više od 120 libanskih civila je poginulo tokom bombardovanja, dok se izraelske trupe nisu povukle.
Ko će prvi popustiti?
Obe strane se međusobno optužuju za nepoštovanje primirja, što dodatno komplikuje situaciju. Izrael insistira na povlačenju svojih trupa samo nakon razoružanja Hezbolaha, dok Hezbolah traži povlačenje izraelskih vojnika kao uslov za svoje razoružavanje.
Libanska vlada se nalazi pod pritiskom kako sa strane Izraela, tako i od Sjedinjenih Američkih Država. Liban već godinama prolazi kroz tešku ekonomsku krizu, a vojska zavisi od stranih donacija. SAD su upozorile da će obustaviti finansiranje libanske vojske ukoliko ne dođe do ubrzanja procesa razoružanja Hezbolaha, što može dodatno otežati situaciju.
Izrael takođe vrši pritisak, s tim da ministar odbrane najavljuje da će se vojne akcije ponovo pojačati ako se proces razoružavanja ne ubrza. Međutim, analitičari ukazuju na to da ovakvi napadi zapravo otežavaju proces.
Hezbolah tvrdi da libanska vlada ne preduzima potrebne mere da zaštiti zemlju od izraelskih napada, a situacija se čini neodrživom. Postoji mogućnost da bi svaka vojna akcija protiv Hezbolaha mogla dovesti do destabilizacije vojske i potencijalnog građanskog rata.
Prema rečima analitičara, tenzije će se verovatno povećavati kako se bliži kraj godine. Očekuje se da će SAD, kao posrednik u primirju, pokušati da utiču na Izrael da smanji svoje vojne operacije u cilju izgradnje poverenja u libansku vladu.
