Novi broj časopisa „Srpska misao” okuplja autore koji se bave pitanjima identiteta, pamćenja i budućnosti, a teme se protežu od Svetog Save i „Miroslavljevog jevanđelja” do veštačke inteligencije i hibridnog rata.
Uvodnik o svetu između rata i mira
Glavna urednica Dušica Milanović u uvodniku „I mir i rat” piše o svetu koji godinama živi između sukoba i kratkih predaha. Ukazuje na moć bez moralnih granica, medijske manipulacije i prodor veštačke inteligencije, dok nadu pronalazi u poruci „Miroslavljevog jevanđelja” o čovečnosti, ljubavi, milosrđu i praštanju.
Svetosavlje i duhovno nasleđe
Darko Tanasković u eseju „Svetosavlje – raskovnik srpski za sva vremena” predstavlja Svetog Savu kao utemeljivača srpske duhovnosti, kulture i državnosti. Prema njegovim rečima, svetosavlje nije zatvorena nacionalna ideologija, već spoj pravoslavne univerzalnosti, pripadnosti sopstvenom narodu i stvaralačke odgovornosti. Suštinu tog zaveta sažima rečima patrijarha Pavla: „Budimo ljudi!”
Oliver Tomić predstavlja izložbu o Svetom Savi u Galeriji SANU, a u tekstu „Živi pojas Presvete Bogorodice” beleži veliko interesovanje vernika za svetinju donetu u Hram Svetog Save. Branislav Stanković u tekstu „Nesrebroljubivi čudotvorac” osvetljava duhovnu stranu Nikole Tesle, njegovu veru u kosmičku harmoniju, svetlost i samilost.
Jezik, knjiga i mediji
- Sanja Klisarić piše o jeziku kao memoriji duše i čuvaru narodnog iskustva.
- Zoran Avramović razmatra kako globalno tržište utiče na sudbinu srpske knjige i upozorava na potiskivanje ćirilice.
- Goran Perčević, polazeći od Dositejevih ideja, traga za načinom da se u doba veštačke inteligencije i informacionog preobilja sačuvaju kritičko mišljenje i zdrav razum.
- Miloš M. Kovačević osporava naziv Rečnika SANU i traži povratak izvornom imenu – Rečnik srpskog književnog i narodnog jezika.
- Katarina Korša podseća da bez etike nema odgovornog novinarstva.
- Aleksandar Vranješ u tekstu „Eho soba” analizira virtuelne zajednice u kojima istomišljenici potiskuju dijalog i argumente.
Hibridni rat, sloboda i politička moć
O hibridnom ratu, propagandi i lažnim vestima piše Ozren Milanović. Bojan Jovanović razmatra odnos sudbine, karaktera i slobode izbora, a Petar Zec u tekstu „Zli duh iz virtuelne lampe” kroz metaforu Aladinovog duha govori o političkoj moći i haosu.
Istorija, umetnost i kultura
Dragan Hamović piše o Danku Popoviću i živom duhu ustanka, a Miodrag Tomić o jezičkom putu od Dositeja do Vuka. Laura Barna podseća na prvu srpsku crtačku i slikarsku školu Kirila Kutlika, dok Slobodan Reljić razmatra odnos Istoka i Zapada. Marko Krstić u tekstu „Nesrazmerne razmere” poredi velike gradove i njihovu arhitekturu.
Boško Suvajdžić piše o Dejanu Medakoviću povodom knjige Marka Paovice, koju vidi kao porodičnu hroniku i svedočanstvo istorije. Verica Val bavi se hranom kao sponom među kulturama, a Strahinja Stojković značajem kulture i zadužbinarstva. Aleksandar Valjarević Srbiju posmatra kao neprekidan proces oblikovanja prostora i identiteta.
Jelena Zec iz San Franciska piše o neizvesnosti budućnosti i tehnološkim promenama. Radoslav Zelenović prati istoriju dokumentarnog filma, a Adriana Čortan Simić otvara temu otuđenosti i potrebe za bliskošću i razgovorom.
Proza, poezija i arhivski tekst
Ljubivoje Ršumović u priči „Dva mlada Srbina i kuća bez prozora” spaja humor, fantastiku i satiru. Poetski blok donosi stihove Matije Bećkovića, Radomira Uljarevića, Rada Tanasijevića i Irene Plaović. Ana Ćosić Vukić objavljuje arhivski tekst Dobrice Ćosića „Pogled sa ruševina srpskog dvadesetog veka”, osvrt na istorijske lomove, poraze i odgovornosti.
Broj zaokružuju skulpture Željke Momirov iz rubrike „Naša mala galerija” i slikarski portret Nenada Stankovića, čiji su radovi posvećeni metafizičkim predelima, svetim vrhovima i duhovnim prostorima.
Raznovrsnost tema i autora pokazuje da „Srpska misao” i u ovom izdanju nastoji da poveže kulturno nasleđe sa pitanjima sadašnjice, od očuvanja jezika i pamćenja do razumevanja sveta koji se ubrzano menja.

