Kada sedimo u autobusu, gledamo kroz prozor, tuširamo se ili šetamo bez cilja, čini nam se da ne radimo ništa. Naučnici, međutim, ističu da je mozak u tim trenucima veoma aktivan. Za to je zaslužna takozvana podrazumevana mreža moždanih aktivnosti, poznata i pod engleskim nazivom default mode network (DMN).
Poređenje je jednostavno: kada zaključamo telefon, ekran se gasi, ali uređaj u pozadini i dalje sinhronizuje poruke i ažurira aplikacije. Nešto slično dešava se i u našoj glavi dok puštamo misli da lutaju.
Šta mozak radi dok „ne radimo ništa“
U tim trenucima mozak preispituje i povezuje sećanja, oblikuje osećaj o tome ko smo, zamišlja moguće buduće scenarije, pomaže nam da razumemo druge ljude i spaja različite ideje.
Kako je mreža otkrivena skoro slučajno
Tokom devedesetih godina i početkom dvehiljaditih naučnici su snimanjem mozga pokušavali da utvrde koje su regije aktivne pri zahtevnim zadacima, poput rešavanja matematičkih problema ili vežbi pamćenja. Da bi to izmerili, bila im je potrebna polazna referentna vrednost, pa su između zadataka tražili od učesnika da se opuste, zatvore oči, gledaju u jednu tačku ili pokušaju da ni o čemu ne misle.
Tada su primetili da mozak ostaje aktivan i u tim periodima prividnog mirovanja. Kada bi učesnici počeli da se usredsređuju na novi zadatak, aktivnost nekih regija bi porasla, a drugih opala. Regije čija se aktivnost smanjivala bile su, dakle, aktivne dok je osoba naizgled mirovala. Tako je otkrivena podrazumevana mreža. Stanje mirovanja, koje je ranije služilo samo kao polazna osnova, od tada je postalo samostalan predmet istraživanja.
Čemu služi podrazumevana mreža
DMN pomaže mozgu da razume naš život i iskustva. Povezuje i obnavlja sećanja, podstiče razmišljanje o sopstvenom identitetu, zamišljanje budućnosti, razumevanje drugih i pronalaženje smisla u onome što proživljavamo. Sećanja, znanje, emocije i društvene informacije pretvara u unutrašnju priču, model koji se stalno razvija i odražava ko smo i kako se odnosimo prema svetu.
Važno je znati da DMN nije jedna regija, već grupa moždanih regija koje postaju aktivne kada nismo usredsređeni na spoljašnji zadatak.
Kako se pažnja vraća na ono što je važno
U mozgu postoji i sistem koji funkcioniše kao svojevrsni nadzornik i neprestano „pita“ da li postoji nešto što zahteva našu pažnju. Zamislite da vozite, misli vam lutaju, a onda neki automobil naglo skrene u vašu traku. U deliću sekunde misli nestaju, a pažnja se vraća na put. Taj sistem zove se mreža značajnosti (salience network, SN).
Ona nam pomaže da uočimo važne signale, poput zvuka, greške, bola, emocije ili pretnje, i preusmerava aktivnost ka sistemima za pažnju i kontrolu. Ipak, to nije prekidač koji jednostavno uključuje i isključuje režime rada. DMN, SN i sistemi za pažnju neprestano deluju zajedno, a pojedini delovi DMN-a mogu biti aktivni čak i tokom zadataka koji uključuju pamćenje, priče ili razmišljanje o drugima.
Pametni telefoni i nestanak dosade
Telefoni su popunili mnoge male praznine u danu: dok čekamo autobus, stojimo u redu ili jedemo sami. Postavlja se pitanje da li time potiskujemo trenutke dosade u kojima se DMN aktivira. Za sada nema čvrstih dokaza da samo skrolovanje direktno utiče na mentalno zdravlje tako što skraćuje vreme aktivnosti ove mreže.
Poznato je, međutim, da problematična upotreba telefona može povećati stres i anksioznost, dovesti do češćeg prebacivanja pažnje sa zadatka na zadatak i poremetiti san. Sa druge strane, postoje jasniji dokazi da nedostatak sna i stres menjaju povezanost moždanih regija koje čine DMN. O tome da li je dobar san važan za zdravlje pisali smo i u tekstu o zdravstvenim upozorenjima tokom leta, ali ovo je zasebna tema.
Tamna strana podrazumevane mreže
DMN nije uvek koristan. Lutanje misli može dovesti do sjajne ideje, ali i do stalnog vraćanja na neprijatnu situaciju od pre nekoliko godina.
- Depresija: deo mreže zadužen za samopreispitivanje može upasti u začarani krug ponavljanja negativnih misli, poznat kao ruminacija.
- Alchajmerova bolest: pogađa ključne regije DMN-a, posebno one odgovorne za autobiografsko pamćenje i prisećanje događaja iz prošlosti, što bi moglo objasniti zašto su problemi sa pamćenjem jedan od glavnih simptoma.
Kako zaštititi podrazumevanu mrežu
- Vodite računa o snu i ozbiljno shvatite stres.
- Posle mentalno zahtevnih aktivnosti, poput učenja, napravite pravu, mirnu pauzu. To može pomoći i pri pamćenju gradiva.
- Prihvatite dosadu i uživajte u trenucima kada ne radite ništa.
- Dosadu posmatrajte kao važan i aktivan proces koji oblikuje unutrašnju priču, učvršćuje sećanja, stvara nove veze i podstiče kreativnost.
Sledeći put kada stojite u redu, ostavite telefon po strani. U autobusu gledajte kroz prozor, a u šetnju krenite bez muzike i drugih sadržaja. Možete čak i svesno planirati vreme za rad DMN-a, što je možda najbliže pravom „hakovanju“ mozga.

